Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine

NACIONALNA STRATEGIJA ZA UKLJUČIVANJE ROMA, ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2020. GODINE

Na ovim stranicama možete pratiti provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (Strategija), a samo sučelje osmišljeno je i izrađeno s idejom pojednostavljenja načina prikupljanja podataka potrebnih za efikasno praćenje provedbe Strategije i pripadajućeg Akcijskog plana te preglednosti prikaza navedenih podataka koji će Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nositeljima i sunositeljima mjera Strategije i pratećeg Akcijskog plana te širokoj javnosti omogućiti kvalitetnije praćenje, a time i daljnju implementaciju ovih dokumenata. Sučelje nositeljima i sunositeljima mjera omogućuje lakše izvještavanje prema Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te olakšava izvještavanje o napretku provedbe Europskoj komisiji s ciljem poboljšanja provedbe implementacije Strategije i pratećeg Akcijskog plana i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju na sjednici održanoj 29. studenoga 2012. godine. Strategija je utemeljena na odredbama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina kojih je Republika Hrvatska stranka i usklađena s uočenim potrebama i izazovima povezanim sa socijalnim uključivanjem Roma na svim razinama: lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i europskoj. Tako je u sveukupnoj razradi strateškog dokumenta u obzir uzet Okvir Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine i Nacionalni program za Rome iz 2003. godine na koji se Strategija nadograđuje. Stoga, pored "četiri ključna područja" Okvira Europske unije (i Desetljeća za uključivanje Roma 2005. - 2015.) – obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja – obrađena u posebnim poglavljima, Strategija u "prioritetne politike" uključuje i socijalnu skrb, uključivanje u društveni i kulturni život, kao i statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava. Pored navedenih sedam područja ili prioritetnih politika, Strategija uključuje i poglavlje posvećeno unaprjeđenju prikupljanja statističkih podataka što se izdvaja kao pozitivna specifičnost hrvatskog strateškog okvira u odnosu na strategije relevantnih europskih zemalja.

Strategija sadrži opće i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na socio-ekonomsko uključivanje romskih zajednica do 2020. godine.

RAZDOBLJE OD 2013. DO 2015.  

S ciljem definiranja načina provedbe Strategije izrađen je Akcijski plan za provedbu Strategije, za razdoblje 2013. – 2015., koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 11. travnja 2013. godine. Struktura Akcijskog plana u načelu slijedi strukturu poglavlja IV.4 Strategije, pri čemu su sva ključna strateška područja pokrivena posebnim poglavljima. Akcijski plan uključuje i jedno poglavlje koje se ne nalazi u Strategiji: "Usklađenost programa s međunarodnim standardima te prihvaćenim ugovorima na području ljudskih i manjinskih prava". Dok Strategija pokriva osam strateških područja, Akcijski plan pokriva njih devet: obrazovanje; zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život; zdravstvenu zaštitu; socijalnu skrb; prostorno uređenje, stanovanje i zaštitu okoliša; uključivanje romske nacionalne manjine u kulturni i društveni život; statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava; unaprjeđenje prikupljanja statističkih podataka i usklađenost programa s međunarodnim standardima te prihvaćenim ugovorima na području ljudskih i manjinskih prava.

RAZDOBLJE OD 2019. DO 2020.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski plan za provedbu Strategije, za 2019. i 2020. godinu na sjednici održanoj 29. kolovoza 2019. godine.

U odnosu na prethodni provedbeni dokument, pri izradi novog Akcijskog plana uzeti su u obzir nalazi vanjske evaluacije provedbe Strategije i pratećeg Akcijskog plana, provedene krajem 2014. i početkom 2015. godine. Vanjska evaluacija, kao i periodične izmjene strateškog i provedbenih dokumenata predviđene su i samom Strategijom. Evaluacija je imala za cilj ukazati na izglednost postizanja ciljeva Strategije s obzirom na mjere i aktivnosti koje su se provodile u okviru Akcijskog plana, za razdoblje od 2013. do 2015. godine i dati preporuke za unaprjeđenje provedbe i praćenje provedbe dokumenata.

Novi Akcijski plan je zadržao postojeći okvir, dok je revizija Akcijskog plana (a samim time i Strategije) učinjena u poglavlju 8. Strategije - „Unaprjeđenje prikupljanja strateških podataka“. Temeljem nalaza evaluacije pristupilo se redefiniranju posebnih ciljeva navedenog strateškog poglavlja na način da oni obuhvate prikupljanje i praćenje statističkih podataka vezanih uz strateška područja Strategije, ali i aspekte povezane s unaprjeđenjem provedbe, uključujući i dio vezan uz preuzimanje veće odgovornosti tijela sa središnje razine te osiguravanje koordinativnog djelovanja relevantnih dionika. Revizija je zahtijevala i promjenu naziva poglavlja te se ono u Akcijskom planu, za 2019. i 2020. godinu naziva „Unaprjeđenje provedbe i praćenja te jačanje koordinativnih aktivnosti“. Ostala strateška područja Strategije i prethodnog Akcijskog plana zadržana su i u novo dokumentu.  

POVEZNICE NA STRATEGIJU I AP

Strategijom se želi na sustavan način pomoći pripadnicima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj u poboljšanju uvjeta življenja, potaknuti i podržati njihovo uključivanje u društveni život i procese odlučivanja u lokalnoj i široj zajednici, a da pri tom ne izgube vlastiti identitet, kulturu i tradiciju te ih poticati na preuzimanje aktivne uloge u promjeni svog položaja u društvu. Strategija je usmjerena i na promjenu stava većinskog stanovništva prema Romima, promičući načela nediskriminacije i desegregacije.

Vlada Republike Hrvatske je 2013. godine, u svrhu praćenja provedbe cjelokupnog operativnog dijela Strategije, osnovala Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije (Narodne novine 86/13, 126/13, 40/14, 44/16 i 37/17). Povjerenstvo se bira na mandat od četiri godine, a sastoji se od 22 člana, po jednakog broja predstavnika tijela državne uprave i predstavnika romske nacionalne manjine. Povjerenstvom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, a zamjenik predsjednika Povjerenstva je zastupnik romske i drugih 11 nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru. Trenutni saziv Povjerenstva, uz predstavnike romske nacionalne manjine, uključuje predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Sveukupna koordinacija i praćenje politika i aktivnosti usmjerenih na romsku nacionalnu manjinu na nacionalnoj razini prepuštena je Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Sukladno tome, u izradi Izvještaja o provođenju Akcijskog plana za provedbu Strategije sudjeluju nadležna tijela, tj. nositelji pojedinih mjera, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ispunjavanjem dijelova Izvještaja za koje su nadležni. Prikupljanje podataka, te njihovu obradu i priređivanje završnog Izvještaja koordinira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Obilježja populacije

Broj pokazatelja: 0



Strateško područje 1. Obrazovanje

Poboljšati pristup kvalitetnom obrazovanju uključujući obrazovanje i skrb pruženu u ranom djetinjstvu, ali i osnovno, srednje i sveučilišno obrazovanje s posebnim naglaskom na uklanjanje moguće segregacije...

Broj pokazatelja: 6

Broj ciljeva: 7


Strateško područje 2. Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život

Smanjiti jaz između romske nacionalne manjine i većinskog stanovništva na tržištu rada.

Broj pokazatelja: 22

Broj ciljeva: 7


Strateško područje 3. Zdravstvena zaštita

Unaprijediti zdravlje romske populacije te kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi.

Broj pokazatelja: 45

Broj ciljeva: 7


Strateško područje 4. Socijalna skrb

Smanjiti siromaštvo romske populacije i unaprijediti kvalitetu socijalnih usluga i usluga u zajednici.

Broj pokazatelja: 17

Broj ciljeva: 3


Strateško područje 5. Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša

Poboljšanje uvjeta stanovanja romske populacije.

Broj pokazatelja: 20

Broj ciljeva: 7


Strateško područje 6. Uključivanje u društveni i kulturni život

Osnažiti pripadnike romske nacionalne manjine za sudjelovanje u društvenom, kulturnom i javnom životu, radi smanjivanja jaza između pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na ostalo stanovništvo.

Broj pokazatelja: 5

Broj ciljeva: 3


Strateško područje 7. Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu

Potpuno (100%) reguliran status u skladu sa zakonskim okvirom (državljanstvo ili stalni boravak) Roma koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom (ili bivšom SRH) do 2020. godine, uz značajnu...

Broj pokazatelja: 13

Broj ciljeva: 10


Strateško područje 8. Unaprjeđenje prikupljanja statističkih podataka

Osnovna svrha Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. je postizanje postavljenih ciljeva usmjerenih na uključivanje romske zajednice te poboljšanje socio-ekonomskog položaja Roma kako bi...

Broj pokazatelja: 3

Broj ciljeva: 4


Nema drugih strategija unesenih u sustav

Molimo pričekajte...