Strateško područje 3. Zdravstvena zaštita

Akcijski plan
Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, za 2019. i 2020. godinu
Naziv
Zdravstvena zaštita
Opis strateškog područja

Specifičan socioekonomski položaj romske nacionalne manjine u velikoj mjeri određuje njihov status kada se radi o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti. Romska populacija suočava se s različitim izazovima povezanim sa socijalnom isključenošću i siromaštvom, što direktno utječe na nejednakost i jaz između Roma i ostalog stanovništva u području zdravstvene zaštite.

Ipak, stope procijepljenosti predškolske romske djece u Republici Hrvatskoj dostigle su razinu procijepljenosti predškolske djece ostalog stanovništva. Prema anketi Svjetske banke i DG REGIO u 2011. godini cjepni obuhvat romske djece u Republici Hrvatskoj iznosio je 96,60% za djecu od 0 do 6 godina i 96,48% za djecu od 6 godina starosti. U kontekstu osiguravanja zdravstvenog osiguranja Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaključuje da su pristup i kvaliteta zdravstvenih usluga za romsku djecu jednaki kao i za svu drugu djecu. Sva djeca u Republici Hrvatskoj imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu do navršene 18. godine života.

Stopa smrtnosti dojenčadi u 2010. godini u Republici Hrvatskoj bila je 4,4 na 1.000 živorođenih, a u EU27 stopa smrtnosti je bila 4,3 na 1.000 živorođenih. Iako nedostaju podaci razdvojeni prema nacionalnoj pripadnosti, postoje indikacije o znatno višoj stopi smrtnosti novorođenčadi u romskim zajednicama.

Pored pokazatelja lošijeg zdravstvenog stanja Roma u odnosu na ostalo stanovništvo postoje i značajne razlike po pitanju zdravlja unutar romskih zajednica, pa je tako zabilježena razlika u zdravlju djece i žena kao posebno ranjivih kategorija u odnosu na zdravlje muškaraca.

Iz dostupnih izvora može se zaključiti da je posebnu pažnju u području zdravlja potrebno usmjeriti prema Romkinjama. Naime, ne samo da je njihov zdravstvenih status lošiji u usporedbi sa zdravstvenim statusom muškaraca u romskoj zajednici, već je lošiji i u odnosu na žene iz opće populacije.

Također, Romi su izloženi diskriminaciji i segregaciji koje dodatno otežavaju njihov položaj. Predrasude prema romskoj populaciji koje rezultiraju diskriminacijom također se javljaju i u području zdravstva, među zdravstvenim radnicima. Istraživanje EU MIDIS II (2016.) navodi da su 10% ispitanika Roma u Republici Hrvatskoj diskriminirali zdravstveni radnici (prosjek devet obuhvaćenih država članica Europske unije je 8%).  

Iznos predviđenih sredstava
405.019,00 kn

Cilj 3.1. Podići razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje

Broj mjera: 1


Cilj 3.2. Smanjiti pobol od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi

Broj mjera: 0


Cilj 3.3. Smanjiti raširenost konzumiranja svih sredstava ovisnosti među romskom populacijom, s naglaskom na djecu i mlade te podići razinu svijesti o štetnosti sredstava ovisnosti

Broj mjera: 1



Cilj 3.1. Podići razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje

Mjera 3.1.1. Unaprjeđenje praćenja zdravstvenog stanja i socijalnih determinanti zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine

Nositelj mjere: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Broj pokazatelja: 1


Cilj 3.2. Smanjiti pobol od bolesti povezanih s niskim higijenskim standardom i bolesti protiv kojih se cijepi

Cilj 3.3. Smanjiti raširenost konzumiranja svih sredstava ovisnosti među romskom populacijom, s naglaskom na djecu i mlade te podići razinu svijesti o štetnosti sredstava ovisnosti

Mjera 3.3.1. Unaprjeđenje preventivnog djelovanja u svrhu smanjivanja raširenosti konzumiranja svih sredstava ovisnosti među romskom zajednicom

Nositelj mjere: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Broj pokazatelja: 2


Molimo pričekajte...